Anketa o prepoznatljivosti ženskih udruga

Udruge koje se bave promicanjem prava žena i borbom protiv nasilja nad ženama jedan su od glavnih inicijatora osnivanja povjerenstava za ravnopravnost spolova i reformi zakona kojima bi se pravni položaj žena učinio boljim u odnosu ne prethodne.

Cilj nam je bio provjeriti jesu li i koliko osobe koji žive i borave na području Istočne Slavonije upoznate s radom i aktivnostima ženskih udruga. Stanovnici triju slavonskih mjesta-Osijeka, Vukovara i Tenje su ispunjavali Upitnik o prepoznatljivosti ženskih udruga i njihovog rada. Uz njih upitnik su ispunjavali i popisivači poljoprivrednih imanja te sudionici Okruglog stola, osobe koje su uključeni neposredno ili posredno u rad nevladinih udruga i drugih institucija.

U Osijeku upitnik su ispunile 62 osobe od kojih je sedam osoba bilo muškog spola. U Vukovaru 15 osoba je ispunilo upitnik od kojih su tri osobe bile muškog spola. U Tenji upitnik je ispunilo 16 osoba od kojih su tri bile muškoga spola. Ankete je ispunio i 21 sudionik Okruglog stola od kojih su četiri bile muškoga spola. Osim njih upitnik su ispunili i popisivači poljoprivrednih domaćinstava. Za razliku od ostalih anketiranih skupina ovu skupinu su činile isključivo žene VSS ili VŠS. Anketirane je 25 osoba. Ukupno je anketirano 139 osoba od kojih je 17 osoba muškog spola. O razlozima slabog odaziva osoba muškog spola moglo bi se spekulirati. Jedno od mogućih objašnjenja je tradicionalno shvaćanje naše sredine da su prava žena nešto čime bi se isključivo trebale baviti žene ili nedovoljna upoznatost i osjetljivost na nasilje nad ženama i kršenje njihovih ljudskih prava.

Upitnik se sastojao od pet pitanja koja glase:

Na 1. pitanje-Koliko ste upoznati s radom ženskih nevladinih udruga?-39 osoba je odgovorila da su dovoljno informirane o radu ženskih udruga, njih 72 smatra da su djelomično upoznate dok njih 28 smatra da uopće nije upoznato s radom ženskih udruga.

Iz ovog proizlazi da su anketirane osobe djelomično upoznate s radom ženskih udruga. Većina građana je čula o inicijativama i aktivnostima koje organiziraju ženske udruge, međutim, nisu upoznati sa samim programom rada takvih udruga.

Na 2. pitanje-Podržavate li rad ženskih udruga?-135 osoba je odgovorilo da podržava rad ženskih udruga, dok su četiri osobe odgovorile da ne podržavaju ili ne znaju bi li podržale rad ženskih udruga.

Osobe najčešće kao objašnjenje za negativan odgovor navode nedovoljno poznavanje rada ženskih udruga. Među anketiranim osobama prevladava mišljenje da su udruge koje bi promovirale i koje bi se bavile zaštitom prava žena danas vrlo potrebne u lokalnoj zajednici i društvu općenito.

Na 3. pitanje-Jeste li čuli za neku žensku udrugu za promociju i zaštitu ženskih prava?-115 osoba je čulo za rad različitih ženskih udruga od kojih su najčešće navodili B.a.B.e., Izvor i Rodu.

Iz ovoga proizlazi da je angažman u lokalnoj zajednici vrlo važan za prepoznatljivost udruge i njezinog rada.24 osobe su navele da nisu čule za neku od ženskih udruga.

Na 4. pitanje-Mislite li da bi nešto trebalo mijenjati u načinu vašeg življenja u obitelji, mjestu i društvu uopće?-112 osoba smatra da bi nešto trebalo mijenjati.

Iako se od osoba tražilo da navedu i područja života u kojima bi željeli promjenu svega je tridesetak osoba konkretno navelo što bi željeli promijeniti-veća emancipacija žena, više tolerancije i empatije u odnosima itd. Anketirane osobe najčešće su navodile poboljšanje standarda života kojeg smatraju jednim od glavnih krivaca za lošije uvjete života i loše međuljudske odnose. Bilo je i odgovora kao što su-"ne smijem reći", "neće se ništa promijeniti". Ovakvi odgovori nas vraćaju u surovu stvarnost u kojoj još uvijek žene ponekad ne osjećaju dovoljno sigurnosti i snage da se izbore i traže prava koja im pripadaju. 12 osoba je odgovorile da ne bi trebalo ništa mijenjati u njihovom životu dok ih je 13 odgovorilo da ne znaju treba li promjena. Dvije osobe nisu odgovorile na ovo pitanje. Iznenađujuće je da su anketirane osobe bile spremne iznositi probleme koje bi voljele riješiti jer kod anketa često prevladava mišljenje da bi ih netko moga prepoznati i "kazniti" za ono što su napisali.

Na 5. pitanje koje je imalo mogućnost više odgovora-Na koji način biste to mogli učiniti? (misli se na promjene)-najčešći odgovori su bili: humanitarnim radom (zaokružen 83 puta), neposrednim pomaganjem osobama u potrebi (zaokružen 65 puta) i uključivanjem u rad nevladinih udruga (zaokružen 56 puta). Najmanje zastupljeni odgovori su bili davanje novčanih priloga (zaokružen 25 puta), uključivanje u rad političkih stranaka (zaokružen 15 puta) i rad u sklopu mjesnih odbora u lokalnoj zajednici (zaokružen 14 puta).

Iz ovoga proizlazi da su se ljudi spremniji neposredno uključiti u pružanje pomoći onima kojima je potrebna za razliku od novčane pomoći ili nekih drugih materijalnih oblika pomoći. Također se može objasniti i niskim životnim standardom i teškim uvjetima života uopće.

ZAKLJUČAK

Uzimajući u obzir dobivene podatke proizlazi da je većina ispitanih osoba kroz različite medije upoznata s radom ženskih nevladinih udruga te da podržavaju rad istih. Također većina smatra da su potrebne određene promijene u životu i društvu općenito, i to ne samo u odnosu prema ženama već i u radnim odnosima, standardu života itd. Većina građana smatra da bi uključivanjem u rad humanitarnih organizacija, neposrednim pomaganjem osobama u potrebi, uključivanjem u rad nevladinih udruga i novčanim prilozima prije spomenute promijene zaista i bile moguće.