Reforme kaznenog zakonodavstva

Krajem 1997. godine u Republici Hrvatskoj izvršena je reforma kaznenog zakonodavstva donošenjem novog Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o sudovima za mladež i Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Pravni položaj žena novim kaznenim zakonima nije bitno poboljšan u odnosu na prethodne.

1.7. 1999. g. donošenjem novog Obiteljskog zakona po prvi put se u zakonodavstvu Republike Hrvatske uređuje nasilničko ponašanje u obitelji (čl. 118.), kao prekršaj a kazneno-pravno je bilo tretirano u okviru kaznenih djela koja se odnose na nasilne oblike ponašanja općenito.

Reformom kaznenog zakonodavstva nije ostvaren pozitivan pomak u zaštiti žena izloženih nasilju u obiteljskoj sredini i javnoj sferi. Doduše, zaštićena je ženska spolna sloboda kriminaliziranjem silovanja u bračnoj zajednici.

Nakon izmjena i dopuna Kaznenog zakona 2000. g. u kazneno pravnom sustavu postoji novo kazneno djelo "nasilničko ponašanje u obitelji" (čl. 215.a) koje glasi:
"član obitelji koji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovede drugog člana obitelji u ponižavajući položaj: kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine". Počinitelja ovog kaznenog djela sud može uz izricanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom obvezati na sudjelovanje u postupku psihosocijalne terapije (čl. 71.toč.e) KZ.
U ovom postupku moguće je odrediti pritvor (najduže 6 mjeseci).

Zakonom o kaznenom postupku iz 2002.g. došlo je do izmjena i dopuna mjera opreza koje mogu biti naložene tijekom cijeloga kaznenog postupka i mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude.
Uvode se:

• mjera zabrane približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom (čl. 90.), te mogućnost
• ograničavanja prava okrivljenika na vlastiti stan ako se kazneni postupak vodi zbog nasilničkog ponašanja (čl. 90. st.3.).

Od 1.10. 2002. u primjeni je novi Zakon o prekršajima kojim su proširene ovlasti prekršajnog suda pa se može donijeti rješenje o zadržavanju osobe kada je u pitanju prekršaj koji se odnosi na nasilje u obitelji.

U srpnju 2003. stupio je na snagu Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je najavljen kao cjelovito i sustavno uređenje problematike nasilja u obitelji omogućujući efikasniju zaštitu žrtava nasilja u prekršajnom postupku. Prekršajno pravne sankcije su novčana kazna (od 1.000,00 do 15.000,00 kuna), kazna zatvora do 60 dana i zaštitne mjere.

Radi efikasnije zaštite žrtava nasilja uvedene su mogućnosti izricanja sljedećih zaštitnih mjera:

• obveznog psihosocijalnog tretmana,
• zabrane približavanja žrtvi,
• zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju,
• udaljenja iz stana/kuće ili nekog drugog stambenog prostora,
• osiguranja zaštite osobe izložene nasilju,
• obveznog liječenja od ovisnosti,
• oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja.

Primjena odredbi ovog zakona dobrim dijelom nije moguća zbog nedostatka provedbenih propisa.